Najočitije prednosti uvođenja eura za pojedince su lakša usporedivost cijena između različitih zemalja i uštede na troškovima konverzije pri proputovanju kroz više zemalja članica EMU-a ili pri plaćanju računa za uvezenu robu ili usluge korištene u inozemstvu a plaćene kreditnim karticama i sl. Neizravno, pojedinci u zemljama članicama EMU-a i zemljama koje su snažno povezane s njihovim gospodarstvima mogli bi imati koristi zbog veće konkurencije i porasta trgovine na sada doista jedinstvenom tržištu te integriranim financijskim tržištima. Koristi za poduzeća u velikoj mjeri su istovrsne kao i za pojedince.

 

 

IPA ( Instrument for Pre-accession Assistance - instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju ) je jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju, koji je izrađen u okviru planiranja nove financijske perspektive EU od 2007. do 2013. godine. Osnovni cilj IPA programa je objedinjavanje postojeća tri pretpristupna instrumenta (Phare, ISPA, SAPARD).

Svrha programa IPA koji obuhvaća pet komponenti pomoć je državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi  pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

IPA razlikuje dvije skupine zemalja:

1. Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija);

2. Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska).

U skladu s načelom diferenciranog pristupa državama potencijalnim kandidatima za članstvo u Uniji i onima koje imaju status kandidata, komponente I. i II. otvorene su svim državama dok pravo na korištenje komponenata III., IV., i V. ima samo druga skupina država.

U slučaju država sa statusom kandidata za članstvo Europska unija osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.

 

Europska unija neće izravno utjecati na stvaranje novih radnih mjesta, ali će zbog slobodnijeg  tijeka roba, usluga i kapitala Republika Hrvatska zasigurno postati interesantnija za sve vrste ulaganja, što može doprinijeti rastu gospodarskih aktivnosti, te time povećanju broja novih radnih mjesta, te se pozitivno odraziti na ukupnu zaposlenost.

Pri tom je vrlo važno ukazati i na mogućnost korištenja značajnih sredstava EU iz sada predpristupnih fondova, te po pristupanju Europskog socijalnog fonda, usmjerenih na razvoj ljudskih potencijala, koji će znatno utjecati na podizanje stupnja trajne zapošljivosti hrvatske radne snage.

 

Proces europskih integracija ne bi trebao utjecati na troškove obrazovanja za korisnike obrazovanja. Međutim, sukladno Lisabonskoj deklaraciji i ostalim strateškim dokumentima Europske unije, preporuka je da se u Europskoj uniji povećaju ulaganja u obrazovanje i znanost radi povećavanja kvalitete pedagoškog i studentskog standarda, kvalitetnih kadrova i sveukupnih uvjeta za kvalitetno poučavanje i učenje.

 

Regija sa najmanjom stopom nezaposlenosti je Prag (1,9%) u Republici Češkoj. Češka je pristupila EU u petom proširenju koje nam je poznato kao najveće proširenje EU do sada. Peto proširenje bilo je 1. Svibnja 2004. godine. Pristupanjem EU, Republika Češka je vidljivo napredovala i profitirala u gospodarskom smislu te je sada jedna od konkurentnijih zemalja na gospodarskom tržištu EU.

Kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, hrvatski jezik postat će 24. službeni jezik Europske unije na koji će se prevoditi svi službeni dokumenti institucija EU.
Jezici su jedan od ključnih elementa kulturnog identiteta. Geslo Europske unije ´Ujedinjeni u različitosti´ odraz je višejezičnosti koja leži u srži EU-a. Europska unija je svoje brojne jezike uvijek smatrala svojom vrijednošću, a ne teretom. S jedne strane posvećena političkoj i gospodarskoj integraciji svojih zemalja članica, EU aktivno promiče slobodu svojih građana da govore i pišu svojim jezicima. Politiku višejezičnosti EU potiče i na europskoj i nacionalnim razinama.

Ulazak u EU za hrvatsko gospodarstvo značit će priljev stranoga kapitala i izvoz hrvatskih proizvoda u inozemstvo zbog ukidanja necarinskih trgovinskih ograničenja i pristupanja unutarnjem tržištu EU, kao što se to dogodilo u dosadašnjim proširenjima.
Hrvatska se nalazi pred procesima kroz koje su nedavno prošle nove države članice u valu priključenja 2004. i 2007. godine. Na osnovi njihovog iskustva i statističkih podataka za pretpostaviti je da će Hrvatska osjetiti slične posljedice pristupanja kao i tih 12 zemalja. Zbog priključenja jedinstvenom unutarnjem tržištu EU, razina BDP-a, potrošnje, izvoza i blagostanja u Hrvatskoj mogla bi biti veća nego u slučaju ostanka izvan Unije. Ukidanjem carinskih ograničenja i otvaranje tržišta moguće je ostvariti pozitivne gospodarske učinke porastom inozemnih ulaganja, priljevom kapitala u Hrvatsku, boljim poslovanjem, a time i većom zaposlenošću. Ulazak u EU stvara priliku za ubrzavanje nužnih reformi, a članstvo otvara mogućnost korištenja njenih financijskih sredstava. Dok su troškovi pristupanja uglavnom kratkotrajni, članstvo je povezano s nizom dugotrajnih koristi koje nadmašuju ekonomske troškove pristupanja EU. Zato će ulazak Hrvatske u EU pozitivno utjecati na blagostanje hrvatskih građana i gospodarstva.

Nakon ulaska u EU hrvatski vinari nastavit će se normalno baviti svojom djelatnošću, budući da EU izdvaja znatne količine novca za potporu vinogradarstvu u državama članicama, ali dodatna sredstva neće biti odobrena.
Vino je izuzetno važno za gospodarstvo Europske unije. U 2004., na proizvodnju vina je otpadalo 5,4% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a sektor je zapošljavao oko 1.5 milijuna ljudi. Prosječna proizvodnja u zadnjih je pet godina iznosila oko 178 hektolitara, vrijednih oko 16 milijardi eura. Europa je najveći svjetski proizvođač i izvoznik vina. Međutim, Europska komisija upozorava kako uvoz snažno raste te bi uskoro mogao premašiti izvoz. Ona želi zaustaviti ovaj trend trošeći više na "povećanje kvalitete i konkurentnosti", a manje na skladištenje "jezera vina" i destilaciju viška vina u industrijski alkohol.
EU troši oko 1.3 milijarde eura (1.7 milijarde dolara) godišnje na subvencije za proizvodnju vina. Planirana reforma ne predviđa izmjenu tog iznosa. Umjesto toga, planira se preusmjerivanje subvencija. Najvećim izazovima u pregovorima u području poljoprivrede smatraju se utvrđivanje razina proizvodnih kvota, jer o njima ovisi visina potpora koji će Hrvatska povlačiti iz zajedničke blagajne.

U EU mogućnost života i rada izvan svoje domovine danas koristi  1,5% građana EU.
Rad u drugoj zemlji obično predstavlja izuzetno iskustvo. Omogućuje vam učenje novog jezika, otkrivanje nove kulture i razvoj novih vještina. Premda preko 53% građana EU ovo pravo smatra jednom od najvažnijih stvari vezanih uz EU, samo ga oko 1,5% zaista iskoristi, i taj se broj nije bitno mijenjao 30 godina. Sloboda kretanja radnika u Europi već je podržana mrežom EURES i portalom za traženje posla, koordinacijom sustava socijalne sigurnosti i europskim online informacijskim sustavom socijalne sigurnosti (EUlisses). Tako građani EU mogu biti informirani o svojim pravima socijalne sigurnosti dok putuju kontinentom. Uzajamno priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija unutar "Bolonjskog procesa" također je mnogima olakšalo traženje posla.

Ukoliko se zateknete u EU, a Vaš let kasni više od nekoliko sati Vi možete tražiti od avioprijevoznika potpunu nadoknadu troškova ili alternativni let do željene destinacije, budući da su svi avioprijevoznici registrirani u EU dužni prema direktivama EU to osigurati svojim putnicima.
Na putovanjima zrakoplovom radi posla ili užitka, zakoni Europske unije osiguravaju putnicima određena prava koja se tiču informacija, kašnjenja, otkaza i  prebukiranja letova te oštećenja prtljage. Mnoga se pravila primjenjuju čak i kada su problemi na letu uzrokovani  posebnim okolnostima. Prava se primjenjuju na redovnim domaćim letovima unutar EU i charter letovima koji polijeću ili slijeću na zračne luke u EU. Za letove koji dolaze izvan EU, prava se primjenjuju samo na europske aviokompanije.
Putnicima mora biti pružena neposredna pomoć bez obzira na uzrok kašnjenja, bilo da je aviokompanije odgovorna za  problem ili ne. U određenim okolnostima kada je aviokompanija odgovorna za probleme na letu – posebice kada se putniku uskrati ukrcavanje – kompanija putniku mora platiti i odštetu.

Ukoliko stanovnik EU izgubi svoju putovnicu, on se može obratiti  bilo kojem veleposlanstvu ili konzulatu bilo koje države članice EU od koje će dobiti svu potrebnu konzularnu pomoć i zaštitu.
Veleposlanstva i konzulati predstavljaju svoje države u trećim zemljama i štite interese svojih građana. Ova odluka Vijeća širi zaštitu građana EU izvan teritorija Zajednice kroz diplomatska i konzularna predstavništva drugih zemalja članica.

Cijene proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj, pa tako i u zemljama članicama Europske unije, formiraju se slobodno sukladno uvjetima na tržištu. Dakle, formiranje cijena ne ovisi o odlukama pojedinih zemalja.

Nema zakonskih ograničenja da poslodavac zaposli radnika s drugom kvalifikacijom na traženo radno mjesto. Ni EU, a ni zakoni RH ne propisuju zabranu poslodavčeva izbora radnika na radna mjesta koja su mu potrebna za obavljanje poslova.
Naravno, postoje određeni poslovi koji su specijalizirani te zahtijevaju zapošljavanje samo određene kvalifikacije i zvanja, ali to je, s obzirom na vrstu posla, određeno zakonom ili pravilnikom u toj djelatnosti.

Visina plaća ovisi isključivo o našoj produktivnosti i konkurentnosti.

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ostaje na snazi i nakon primanja Hrvatske u EU te se ne očekuje smanjenje razine prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Kretanje cijena pretplate i obveze HT-a u budućnosti će, kao i do sada, ovisiti o situaciji na tržištu u Hrvatskoj, kao i o rezultatima analize tržišta koje provodi Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije.

Ne postoji univerzalni europski model mirovinskog sustava. Uređenje područja socijalne sigurnosti, koje uključuje i mirovinsko osiguranje, prepušteno je državama članicama, pri čemu se, naravno, moraju poštovati određena osnovna načela uređenja mirovinskog sustava.
Svaka država sama propisuje uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, a visina mirovina ovisna je, kao i u Hrvatskoj, o uplatama doprinosa tijekom osiguranja.

Nakon ulaska Hrvatske u EU cijene goriva formirat će se slobodno sukladno uvjetima na tržištu. Jedini način na koji će država moći utjecati na cijene jest smanjivanje trošarina. Međutim, to će biti moguće samo do minimalnih iznosa trošarina koje je propisao EU.

Pozitivni propisi Republike Hrvatske i propisi Europske unije ne propisuju uvjete za zapošljavanje u tvrtkama jer tvrtke zapošljavaju onaj kadar koji im je potreban ovisno o stručnosti i sposobnosti.

Kao što već sigurno znate, jedna od najvažnijih politika EU je slobodno tržište među svim članicama Europske unije.  Ova politika uključuje  i  slobodu  kretanja roba, što znači da sa ulaskom u Europsku uniju, razmjena roba  ali i usluga i kapitala će se moći ostvarivati puno jednostavnije nego do sada. Europska unija podržava uklanjanje prepreka u trgovini i kada Hrvatska postane dio unutarnjeg tržišta unije,  carinski i uvozni  režimi će biti  znatno pojednostavljeni.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH će biti odgovorna institucija za implementaciju konkretne mjere s ciljem postizanja  slobodnog tržišta u Hrvatskoj, imajući u vidu Hrvatske interese.

Za očekivati je da će građani Republike Hrvatske, nakon njenog ulaska u Europsku uniju, još neko prijelazno razdoblje trebati radne dozvole za rad na području Europske unije, čije trajanje ovisi o rezultatima pregovora za članstvo, ali je uobičajeno da, prilikom širenja Europske unije, članice još neko vrijeme štite svoja tržišta rada. Naravno da će od svake države članice ovisiti hoće li iskoristiti svoju mogućnost korištenja mogućeg tranzicijskog perioda za postupno otvaranje svog tržišta rada građanima Republike Hrvatske i u kojim rokovima.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU, hrvatske tvrtke moći će ravnopravno sudjelovati u javnim nadmetanjima objavljenima u drugim državama članicama, kao i strane tvrtke na javnim nadmetanjima objavljenim u Republici Hrvatskoj.