Pratite najnovije objave preko RSS kanala - Kazup - Prijava / Odjava


Kontaktirajte nas -> Email: info@kazup.hr - Tel. centrala: +385 47 666 111

  • 0
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7

Duga Resa ( 12.114 st. )

Duga Resa je industrijski gradić na rijeci Mrežnici nedaleko Karlovca, na raskrižju puteva prema Rijeci i Senju. Po popisu iz 2001. godine, područje Grada Duge Rese je imalo 12.114 stanovnika. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Duga Resa. Bivša velika općina Duga Resa je ukinuta, a na tom području formirani su Grad Duga Resa i općine: Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol... [OPŠIRNIJE...]

Ozalj ( 7.932 st. )

Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad rijeke Kupe koja na tome mjestu izlazi iz sutjeske i ulazi u otvoreniju dolinu. Ovdje su se u prošlosti i danas križale prometnice prema Žumberku, Pokuplju i Dolenjskoj (Slovenija). Grad je samo 15-tak kilometara udaljen od Slovenije: s gradovima Metlikom (oko 15 km), Črnomljem (oko 30 km) i Novim Mestom (oko 35 km) dobro je cestovno i... [OPŠIRNIJE...]

Ogulin ( 15.054 st. )

Ogulin se nalazi u samom centru Hrvatske, na polovici puta između Zagreba i Rijeke, unutar turističkog područja Plitvičkih jezera (s istoka), šumovitog Gorskog kotara (sa zapada) i sjevernog Jadrana (s juga). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: Dobra i Zagorska Mrežnica. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih... [OPŠIRNIJE...]

Slunj ( 6.096 st. )

Slunj je grad smješten na obalama rijeka Slunjčice i Korane. Kroz njega prolazi glavna magistralna cesta koja vodi prema Plitvičkim jezerima i srednjem i južnom Jadranu. Slunj i okolica zauzimaju površinu od 401 km2. Slunj se prvi puta spominje u 12. stoljeću, a o burnim prošlim vremenima svjedoče i danas zidine Starog frankopanskog grada sagrađenog na kamenoj uzvisini iznad rijeke Slunjčice. Stari grad... [OPŠIRNIJE...]

Vojnić ( 5.495 st. )

Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, 5.495 st. (2001). Općinsko središte Vojnić nalazi 17 kilometara od Karlovca. Smješten je podno Petrove gore koja nosi ime po hrvatskom Kralju Petru Svačiću. Na prostoru općine Vojnić još u srednjem vijeku postojala je Hrvatska plemenita općina Kolarić u kojoj su svi stanovnici bili plemeniti-slobodni seljaci. Titulu im je podario Hrvatsko-Ugarski Kralj Bela IV... [OPŠIRNIJE...]

Rakovica ( 2.623 st. )

Naselje Rakovica smješteno je u središnjem dijelu Republike Hrvatske, regionalno pripadajući Kordunu, odnosno može se reći da se nalazi na južnoj granici ove regije koja se "naslanja" na Liku. Vrlo često se ovo područje naziva Likom, a mještane Ličanima iako strogo geografski gledano to nije točno jer Lika počinje na rijeci Korani i dalje prema Plitvicama, a općina Rakovica (i samo mjesto) nalaze se... [OPŠIRNIJE...]

Josipdol ( 3.987 st. )

Josipdol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji. Josipdol se danas sastoji od tri glavne ulice nazvane prema gradovima do kojih vode: Karlovačka ulica prema Karlovcu, Ogulinska ulica prema Ogulinu,te Senjska ulica prema Senju, te nekoliko "gradskih četvrti": Siča, Klanac, Rasadnik, Treskavac, Turkalji, Munjava, Veternica, Lager te Čakovac. Josipdol se nalazi u južnom dijelu Karlovačke županije, 50 km od Karlovca... [OPŠIRNIJE...]

Karlovac ( 59.395 st. )

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze... [OPŠIRNIJE...]

Obavijesti

"Ljubičice u školama"

Srijeda, 22 Veljača 2012

  U srijedu je, 22. veljače, u Uredu župana Karlovačke županije, održan koordinacijski sastanak sa partnerima na projektu "Ljubičice u školama", a vezano ...

Radionica energetske učinkovitosti projekta PEM

Srijeda, 22 Veljača 2012

Dana 20.02.2012.godine u prostorijama Osnovne škole Draganići održana je radionica energetske učinkovitosti projekta Public Energy Management (PEM). Projekt se provodi u sklopu ...

Objavljen natječaj IPA CBC Slo-Hr 2007.-2013.

Utorak, 7 Veljača 2012

Upravljačko tijelo (Ured Vlade Republike Slovenije za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku) objavilo je 3. poziv za dostavu prijedloga projekata Operativnog programa ...

Potvrda o prihvatljivosti ekološke mreže

Ponedjeljak, 23 Siječanj 2012

  Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša, temeljem odredbi čl. 35. st. 1., čl. ...

 

  

 

  

Google Translator

Regionalni operativni program (ROP) PDF Ispis E-mail

Regionalni operativni planHrvatska je kandidat za pristup Europskoj Uniji (EU). Kako bi se pripremila za ulazak u EU, hrvatski javni i privatni sektor morat će se uskladiti s nizom zakona, normi i procedura kojih su se obvezne pridržavati sve zemlje članice EU.

Cijeli jedan niz važnih procedura odnosi se na cilj Europske Unije da se postigne uravnotežen regionalni razvoj. Europska komisija (EC) nada se da će se postizanjem uravnoteženog regionalnog razvoja smanjiti krupne socijalne i ekonomske nejednakosti unutar EU te unutar zemalja članica. Nadalje, Europska komisija takoder vjeruje da će se regionalnim razvojem povećati gospodarstvena konkurentnost zemalja članica i njihovih regija. Europska komisija regionalni razvoj unutar EU te u zemljama članicama ocjenjuje visoko prioritetnim.





Nastojeći poduprijeti uspješan regionalni razvoj, Europska komisija zemljama članicama nudi "strukturalna financijska sredstva". To su sredstva kojima se financijski podupiru strateški važni projekti u regijama zemlje koji će povećati konkurentnost regija te ukupno ekonomsko i socijalno blagostanje svojih građana.

Svrha ROP-a jest pripremiti Hrvatsku za prihvaćanje i uspješno korištenje strukturalnih sredstava kad postane članica Europske Unije. Kroz program će se Hrvatska i njezini dionici upoznati s procedurama koje EC koristi u planiranju i provodenju regionalnog razvoja. Nakon formuliranja ROP-a, Hrvatska će biti u daleko boljoj poziciji da se izbori za strukturalna sredstva, brzo ih dobije i djelotvorno iskoristi kad postane punopravna članica Europske Unije.

Hrvatska će blagodati ROP-a, srećom, osjetiti još izravnije. To je zato što će Europska komisija takoder financijski poduprijeti projekete u zemljama koje se spremaju ući u Europsku Uniju, a to je danas slučaj s Hrvatskom. Tako ce Europska komisija, nakon što Hrvatska izradi svoj ROP i identificira projekte od strategijske važnosti, ocijeniti projekte te će razmotriti financiranje svih onih projekata za koje smatra da udovoljavaju njezinim kriterijima za odabir projekata, a koji su usmjereni na održiv ekonomski razvoj i povećanje konkurentnosti gospodarstva.

Nadalje, dobro formulirani ROP vjerojatno će privući pozornost bilateralnih i multilateralnih donatora te će, kao takav, privući daljnja financijska sredstva na područje Hrvatske. Također će vrlo vjerojatno privući financijsku potporu preko hrvatskog državnog investicijskog proračuna. Općenito, Hrvatskoj ce ROP poslužiti kao instrument pomoću kojeg će svim davateljima sredstava, uključujući hrvatsku vladu, Europsku komisiju te čitav niz bilateralnih i multilateralnih donatora, moći predstaviti strategijski i suvislo strukturiran razvojni plan.

Ukratko, ROP je instrument kojim se Europska komisija služi kako bi unaprijedila regionalni razvoj u zemljama koje se spremaju pristupiti Europskoj Uniji. Dobro formuliran ROP omogućit će Hrvatskoj pristup fondovima Europske Unije i sredstvima iz drugih izvora, kao što su multilateralni donatori, prije nego što postane članica EU. Formuliran i proveden ROP Hrvatskoj će osjetno povećati mogućnosti pristupa strukturalnim sredstvima Europske Unije kad postane članica EU.

Kao što vidite, moguće koristi koje donosi ROP vrlo su značajne; nadamo se da ćete se i vi priključiti programu ROP! Trenutno se podupire formuliranje ROP-ova u četiri županije:


  •   Požeško-slavonskoj
  •   Brodsko-posavskoj
  •   Ličko-senjskoj
  •   Karlovačkoj


II. - KRATAK OPIS ROP-a


II. 1. Tko su korisnici?

Krajnji korisnici ROP-a bit će županije, s posebnim naglaskom na sve građane u područjima od posebne državne skrbi u tim županijama. ROP-ovima će se definirati projekti koje treba provesti. Projekti koje će Europska komisija vjerojatno poduprijeti, a od kojih će građani te županije imati koristi obuhvaćaju (no nisu ograničeni na):


  •   Unaprijeđenje infrastrukture, kao što su postrojenja za obradu otpadnih voda.
  •   Potporu razvoju poduzetništva, kao što je izgradnja poduzetničkog parka ili osnivanje organizacije za potporu i/ili izobrazbu poduzetnika.
  •   Potporu ljudskom i društvenom razvoju, kao što je proširenje škole ili podupiranje aktivnosti odredene nevladine organizacije.


Općinske i županijske vlasti s područja na kojem se projekt provodi izravno će se okoristiti od projektnih aktivnosti, budući da će one neposredno podupirati i utjecati na regionalni i lokalni proces gospodarskog razvoja. Naime, osposobljavanje na razini lokalne uprave trebalo bi biti glavni pozitivan rezultat procesa Regionalnog operativnog programa.

Sposobnost za identificiranje, planiranje i evaluaciju razvojnih rezultata te financiranje projekata trebala bi se osjetno povećati. Nadalje, valja naglasiti da je razvoj ROP-a vlasništvo nadležnih županijskih vlasti i lokalnih dionika, bilo da se radi o javnim ili nevladinim institucijama.
Općenito bi svi trebali imati koristi od većih mogućnosti gospodarskog i poslovnog razvoja, te većeg sudjelovanja u regionalnom/lokalnom razvojnom procesu.

II. 2. Koji su globalni i posebni ciljevi Regionalog operativnog programa?

Globalni cilj ROP-a jest olakšati (poslužiti kao sredstvo za) održivi gospodarski i društveni razvoj vaše županije.

Konkretan cilj jest pripremiti povezan i konzistentan program kroz identifikaciju razvojne strategije, prioritetna područja intervencije, mjere te konkretne razvojne projekte (projekti spremni za provedbu - dalje u tekstu "pipeline").

II. 3. Tko je uključen u pripremu Regionalnog operativnog programa?

ROP je vlasništvo nadležnih županijskih vlasti. Kao i u Irskoj (Regional Assemblies) ili u Španjolskoj (Juntas de Desarrollo) ili u Portugalu (Comissaos de Coordenacao das Regiaos), regionalne vlasti moraju odigrati odlučujuću ulogu u vođenju ROP-ova, jer su upravo njihove regije i stanovništvo krajnji korisnici ulaganja koja ce proizaći iz ROP-ova.

Županija mora biti temelj realizacije ROP-a. Naime, potrebno je naglasiti da ukoliko se odlučite za provedbu ROP-a uz potporu Europske komisije, morate ispuniti obveze u pogledu vremena i resursa koje su županija i dionici dužni odvojiti za proces Regionalnog operativnog programa.

Regionalne politike i programi bit će upješni samo onda ukoliko ih svi zainteresirani prihvate i konstruktivno pridonesu njihovoj provedbi. U tu svrhu potrebno je osigurati da lokalno stanovništvo sudjeluju u izradi politike i provedbi programa. Dosadašnje iskustvo s uspješnim ROP-ovima pokazuje da je najbolje ako se s lokalnim stanovništvom razvije osjećaj partnerstva i suvlasništva. Stoga će izrada nacrta ROP-a uključivati konzultacije i sudjelovanje u različitim sektorima društva i interesnim skupinama.
Kako bi se osiguralo sudjelovanje širokog spektra ljudi i skupina - a time i veća legitimnost ROP-a - u pripremu ROP-ova treba uključiti privatni sektor i građansko društvo kroz utvrdeni mehanizam konzultacija i rasprava, odnosno Partnerski odbor. Kod pripreme projekata za ROP možda će biti potrebno vrlo konkretno stručno znanje kojim Hrvatska ne raspolaže. U tim okolnostima moći će se koristiti sredstva Europske komisije kojim će se plaćati kvalificirani strani stručnjaci. Ti ce stručnjaci županijama pružati tehničku pomoć pri izradi konkretnih prijedloga projekata.


Ovdje možete downloadati cijeli dokument u .PDF formatu (4,3 MB)

Regionalni operativni program 2005. - 2012. - Hrvatska verzija

Regionalni operativni program 2005. - 2012. - Engleska verzija


 

SEM - Sustavno gospodarenje energijom u Karlovačkoj županiji

Karlovac poslovni park

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

Logo REGEA

 

Anketa

Kako vam se sviđa naš portal?
 

Copyright by Kazup.hr (2009) - Sva prava pridržana - Email: info@kazup.hr - Tel./Fax: +385 47 666 111 - Dizajn i izrada: Infostudio.hr