Pratite najnovije objave preko RSS kanala - Kazup - Prijava / Odjava


Kontaktirajte nas -> Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - Tel. centrala: +385 47 666 111

Obavijesti

 izvjesca zupana Baner1

baner-otvoreni proracun

proracun baner kazup

STUDIJA PROMETNOG  Baner

 

POSUDIONICA pomagala baner2

 

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku raspisalo je Poziv za prijavu projekata usmjerenih unapređenju kvalitete života starijih osoba putem organiziranih dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici.

Zadnji popis stanovništva pokazao je da Hrvatska stari. Udio stanovnika starijih od 65 godina prvi je puta, od kad se rade popisi, nadmašio udio djece do 14 godina. Životni vijek se produžava, građani su sve stariji, a uočen je i porast vrlo visoke životne dobi. Najveći je porast zabilježen među stanovništvom starijim od 80 godina, koje se smatra četvrtom dobi i zahtijeva posebnu njegu i pomoć. Više od 2.200 osoba u Hrvatskoj starije je od 95 godina što Hrvatsku svrstava među najstarije nacije Europe.

Mlađi često starije osobe percipiraju kao one kojima treba pomoć zbog njihovih oslabljenih funkcionalnih sposobnosti i nemogućnosti samostalnog zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. Često su i marginalizirani, smanjene su mobilnosti te osamljeni. Ali stariji su i skupina koja posjeduje specifična znanja i vještine te bi im trebalo biti omogućeno da iste podijele s mlađim generacijama. Također, iako starije i te osobe mogu svojoj lokalnoj zajednici doprinijeti nizom koristi te se uključiti u aktivnosti koje su primjerene njihovim interesima i sposobnostima. Stariji ljudi trebali bi imati mogućnost cjelovitog razvitka vlastitih potencijala te imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim resursima društva u kojem žive.

Upravo iz navedenih razloga raspisan je ovaj Poziv. Na istog svoje projekte mogu prijaviti udruge i domovi socijalne skrbi te druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi uz uvjet da se istima poboljšava kvaliteta života starijih osoba putem organiziranih dnevnih aktivnosti. Svaki prijavitelj može podnijeti samo jednu projektnu prijavu, a projekt smije trajati najkraće 6 mjeseci, a najdulje 12 mjeseci.

Za financiranje projekata osigurano je 3.500.000,00 kuna, a planira se financirati između 40 i 60 njih. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se putem Poziva može prijaviti i dodijeliti po pojedinom projektu je 30.000,00 kuna, a najviši 80.000,00 kuna. Rok za podnošenje prijava završava 30. siječnja 2017. godine.

Prijavu treba poslati preporučeno poštom, putem dostavljača ili osobno (predaja u urudžbenom uredu), onoj regionalnoj zakladi koja pokriva područje na kojem se provodi većina projektnih aktivnosti. Za Istarsku, Primorsko-goransku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Krapinsko-zagorsku županiju to je Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva.

Više informacija o Pozivu, kao i cjelokupnu prijavnu dokumentaciju, možete pronaći na mrežnim stranicama Zaklade na adresi www.civilnodrustvo-istra.hr.

Hrvatska zajednica županija u petak, 27. siječnja u Rijeci organizira panel raspravu i druženje žena aktivnih u lokalnoj i regionalnoj politici s ciljem njihovog povezivanja, ali i osvještavanja javnosti o nedovoljnoj uključenosti žena u politički život u Republici Hrvatskoj. Kao koordinator za popularizaciju Europske povelje o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini Vijeća europskih općina i regija (CEMR-a), Zajednica  nastoji ovim događanjem, a sukladno Povelji, potaknuti lokalne i regionalne vlasti na implementaciju politike ravnopravnosti spolova u praksi. 

Proces povezivanja, suradnje i poticanja žena u politiku nužan je upravo na regionalnoj samoupravnoj vlasti koja prema statistici pokazuje najnegativniji trend. Sukladno nadolazećim lokalnim izborima, Hrvatska zajednica županija pokreće ovu inicijativu kako bi brojke bile malo pozitivnije od onih s prošlih lokalnih izbora. Naime, 2013. godine najmanju zastupljenost žena u lokalnoj i regionalnoj politici imale su županice (5%), zatim načelnice općina (6,5%) i na kraju gradonačelnice (8,7%). Najveću zastupljenost na prošlim lokalnim izborima imale su zamjenice župana (nešto više od jedne četvrtine) što je svejedno premalo.

Prvo okupljanje žena u lokalnoj i regionalnoj politici održat će se u Rijeci, središtu jedne od županija koje prednjače brojem žena uključenih u politiku na regionalnoj razini, u hotelu Bonavia s početkom u 10.30 sati. Na panelu će, između ostalih, biti prisutne Sanja Bošnjak, jedina obnašateljica dužnosti župana, Sonja Borovčak, bivša krapinsko-zagorska županica, Marina Medarić, zamjenica primorsko-goranskog župana, Dijana Kobas Dešković, idejna začetnica MAMFORCE-a, Snježana Bužinec, načelnica općine Jakovlje i Antonija Jozić, gradonačelnica Pleternice. Ovo događanje organizira se uz potporu Povjerenice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske Višnje Ljubičić. Partneri panela su Udruga gradova i Udruga općina.

Za panel se možete prijaviti na e-mail tajnistvo@hrvzz.hr, a za više informacija javite se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

PB250003

Povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti u organizaciji Županijskog povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga u petak, 25. studenoga, održana su predavanja u prostoru knjižnice I.G. Kovačić – Ilirska dvorana, Ljudevita Šestića 1, u Karlovcu. Teme predavanja bila su „Zašto alkohol nije fora“ kojeg je održao Igor Salopek, dr.med. i „Ovisnost o drogama“, kojeg su održali Mario Sunarić, struč.spec.oec. i mr.sc. Ivan Delić. Predavanje je bilo namijenjeno prvenstveno za učenike srednjih škola. U ime Karlovačke županije predavanju je nazočila pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Višnja Jović.

Ulaganja u školstvo svakako su jedan od prioriteta svake županije te one, u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, kontinuirano planski ulažu upravo u obrazovanje. S obzirom na to da županije znaju kako je ulaganje u mlađe generacije sigurno ulaganje u budućnost, za obrazovanje u prosjeku izdvajaju 36 posto od ukupnog proračuna, a posebno se ističu Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija. Na razini Republike Hrvatske godišnje se radi o brojci od 1,3 milijarde kuna usmjerenih za obrazovanje.
„Najveći problem kod decentraliziranih funkcija odnosi se na nedostatak sredstava za funkcioniranje. U tom smislu, škole su s jedne strane suočene sa sve manjim brojem učenika, odnosno ove će godine u školske klupe sjesti nešto manje od 1400 prvašića u odnosu na prošlu godinu, a s druge strane troškovi energenata, investicijskog održavanja i tekućih popravaka ostaju i dalje na istoj razini bez obzira na broj korisnika.“ – istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija, Goran Pauk.
Upravo zato su županije odlučile kroz projekte osigurati dodatna sredstva za normalno funkcioniranje sustava obrazovanja. Jedan od takvih projekata usmjeren je na povećanje energetske učinkovitosti školskih ustanova. U tu je namjenu iskorišteno više od 200 milijuna kuna, čime je oko 250 škola ostvarilo znatne energetske uštede. U projektima energetske obnove obrazovnih ustanova posebno se ističe Krapinsko-zagorska županija koja je za projekt energetske obnove dobila Energy Globe nagradu, jednu od najprestižnijih međunarodnih nagrada u području zaštite okoliša, a ostvarena ušteda na energentima iznosila je više od 31 posto.
Među ostalim projektima važno je istaknuti osposobljavanje za zanimanja budućnosti u provedbi Ličko-senjske županije. Jedan od njihovih većih projekata naziva „L.E.O. – Ličko-senjska energetska učinkovitost“ usmjeren je na Strukovnu školu Gospić, ukupne vrijednosti 5,7 milijuna kuna, prijavljen je za financiranje iz Europskog socijalnog fonda za regionalni razvoj. Sličan projekt provodi i Karlovačka županija, dok Istarska županija veliku većinu sredstava izdvaja za poboljšanje infrastrukture.
„U Istarskoj je županiji uloženo više od 53 milijuna kuna za obrazovanje, pokrenuti su i realizirani projekti energetske obnove školskih zgrada i vrtića te institucionalizacije Zavičajne nastave, osigurali smo asistente u nastavi za djecu s poteškoćama, a kroz otvaranje Centara za kompetencije u raznim područjima nastojimo povezati obrazovanje s potrebama tržišta rada. Međutim, da bi mogli još više ulagati u bolje uvjete rada naših školaraca i njihovo znanje te da bi obrazovanje u Hrvatskoj bilo još kvalitetnije potrebna su veća sredstva iz državnog proračuna koja bi pratila sve naše obaveze koje imamo kao osnivači škola“, smatra istarski župan, ujedno i potpredsjednik Hrvatske zajednice županija Valter Flego. Uz spomenutu nastavu o zavičajnoj kulturi koja se provodi u Istarskoj županiji, slični programi provode se i u Osječko-baranjskoj županiji, a jedan od takvih projekata koji se sufinancira iz županijskog proračuna usmjeren je obilježavanju dana sjećanja na žrtve Vukovara.
U svrhu što boljeg uključivanja u obrazovni sustav, posljednjih nekoliko godina županije provode i projekte osobne asistencije učenicima s poteškoćama te tako omogućuju zapošljavanje nezaposlenih osoba. Kroz projekte asistencije učenicima s poteškoćama prošle su godine jedinice regionalne samouprave ostvarile financijsku podršku od otprilike 41 milijun kuna bespovratnih sredstava. Dosad je ovim programom zaposleno 2067 osoba, a projekt će se nastaviti i ove godine za što su županije ukupno dobile 43 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Iako su znatna sredstva namijenjena za potrebe osiguravanja asistenta učenicima s poteškoćama, ponekad ona nisu dostatna da se zadovolje sve potrebe stoga županije moraju ulagati vlastita sredstva u tu namjenu. Dobar primjer je Splitsko-dalmatinska županija koja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave sufinancira 50 asistenata-pomoćnika, a uz nju u sufinanciranju asistenata iz vlastitih sredstava prednjače Zagrebačka, Istarska i Zadarska županija. Kako bi nadareni učenici mogli dodatno usavršavati znanja i vještine iz određenih nastavnih predmeta, mnoge županije ulažu i u centre izvrsnosti, a samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u radu takvih centara prošle je školske godine sudjelovalo dvjestotinjak učenika.

Županije također sufinanciraju ili u potpunosti financiraju prijevoz učenika koji žive izvan mjesta gdje se obrazuju i tako osiguravaju da učenici što sigurnije dođu školu. Hvalevrijedna je inicijativa Međimurske županije gdje su se prijevoznici s područja županije odrekli dijela zarade u ime djece, što u kućnim budžetima školaraca na godišnjoj razini ostavlja u prosjeku 1.500 kuna. Da bi učenici bili sigurni u vremenu od završetka nastave do odlaska kućama, Primorsko-goranska županija sufinancira svake školske godine produženi boravak učenika putnika.

Goran Pauk zaključuje: „Sredstva koja dobivaju Županijske uprave za ceste nisu dovoljna za 18.534 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Ceste će nam ostati nesigurne tako dugo dok država ne shvati da postoje županijske i lokalne ceste. Nažalost, ovo je još jedan primjer centralizacije sustava, a bojim se da će konstantnim smanjenjem sredstava za najveću mrežu cesta u Republici Hrvatskoj ispaštati najviše djeca koja tim cestama prolaze svakog dana“.

IMG 5377

Druga sjednica Radne skupine za EU fondove i međunarodnu suradnju održana je u petak, 26. veljače u prostorijama Hrvatske zajednice županija u Zagrebu, pod predsjedanjem zamjenika voditeljice Radne skupine Stjepana Ribića. Zamjenik voditeljice Stjepan Ribić na početku sjednice istaknuo je zadovoljstvo sastankom s ministrom regionalnog razvoja i fondova EU Tomislavom Tolušićem na kojem su sudjelovali predstavnici regionalnih razvojnih agencija na kojem se razgovaralo o strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske, županijskim razvojnim strategijama, lokalnim razvojnim strategijama, kao i urbanim aglomeracijama. Članovi su se dotakli i tema sufinanciranja projekata, jačanja kapaciteta za rad na projektima, modelu poslovanja razvojnih agencija i stvaranja baze projekata na nacionalnoj razini. U nastavku sjednice razgovarale se i o Fondu za sufinanciranje projektne dokumentacije. Ribić je naznačio kako navedeni Fond postoji i kako se putem njega prijaviteljima sufinancira projektna dokumentaciju u iznosu od 15 posto. Radna skupina uputit će inicijativu za organizaciju Dana regionalnog razvoja, na kojima bi regionalni koordinatori razmijenili svoja iskustva, Izvršnom odboru Zajednice, a kako bi istu uputili Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU. Zamjenica voditeljice Mira Lepur rekla je kako bi se ova radna skupina trebala razmotriti informiranje članova o međunarodnim i drugim natječajima te osnažiti suradnju s drugim europskim članicama. Prijedlog je da se već do druge sjednice pokuša uspostaviti suradnju s međunarodnim organizacijama i provedbenim tijelima u drugim članicama Europske unije s kojima bi se mogle razmjenjivati informacije o projektima. U ime Karlovačke županije sjednici je nazočila voditeljica Odsjeka Upravnog odjela za europske poslove i regionalnu suradnju Marijana Tomičić.

IMG 5002

Unutarnji revizori devet županija u suradnji sa Samostalnim odjelom unutarnje revizije Ministarstva gospodarstva održali su u četvrtak, 11. veljače, sastanak o reviziji izvršenja financijskih doprinosa iz Fondova solidarnosti EU vezano uz elementarne nepogode u svibnju 2014. godine. Sastanak je sazvan na inicijativu Osječko-baranjske županije, a vezan je uz obvezu županija da do kraja veljače 2016. sastave izvješća i predaju mišljenja. Na početku sastanka istaknuti su pojedini problemi s kojima se županije susreću pri samoj izradi izvješća i definiranju kontrolnih ciljeva i rizika. Izdavanje računa te opravdavanje troškova obnove objekata i infrastrukture na poplavljenim područjima samo su neke od tema koje su raspravljene na sastanku. 

Hrvatska zajednica županija Goran Pauk i Željko Kolar

 

        Hrvatska zajednica županija aktivno se uključuje u raspravu oko najavljene buduće reforme lokalne i regionalne samouprave koja je, formiranjem nove Vlade, postala jedna od najvažnijih tema u hrvatskom javnom prostoru. Istraživanje o stavu građana o županijama koje je pokazalo zanimljive rezultate i što građani misle o toj temi, provela je agencija Hendal. 

 

         Više od 750 građana Hrvatske u dobi od 18 do 65 godina sudjelovalo je u istraživanju, a rezultati su pokazali kako gotovo 90 posto ispitanika smatra kako smanjivanje broja županija ne bi trebala biti prva mjera za uštedu na državnoj razini i racionalizaciju državnog proračuna. Njih 73 posto smatra da bi županije, gradovi i općine znatno bolje odredile prioritete za usmjeravanje i ulaganje proračunskih sredstava središnje vlasti, a zanimljivi rezultati jesu i da 49 posto ispitanika misli da bi ukidanje županija dovelo do daljnje centralizacije odlučivanja jer bi se odluke donosile u velikim gradovima ili na državnoj razini. Isti postotak ispitanika (49 posto) slaže se s tvrdnjom da su županije dio lokalnog identiteta, a ono što je još važno istaknuti jest kako se više od pola ispitanika (53 posto) ne slaže se s tim da njihova županija potpadne pod nadležnost neke druge županije ili regionalnog centra. Istraživanje je također pokazalo kako 63 posto građana prepoznaje ulogu županijskih uprava za ceste.Županije inače brinu o 18.534 kilometara županijskih i lokalnih cesta. 

 

       „Ovo istraživanje za nas ima posebnu važnost, iako smo neke rezultate očekivali, neki su nas i iznenadili. Drago nam je da su građani rekli što misle. Jasno je da teritorijalni preustroj bez funkcionalne i fiskalne decentralizacije neće donijeti benefit koji građani očekuju. Zajednica županija spremna je preuzeti aktivnu ulogu u razgovorima posvećenima županijama i najavljenoj reformi jer ćemo samo tako doći do željenih promjena koje su dobre za građane. Više se neće o nama razgovarati bez nas.“ – izjavio je predsjednik Hrvatske zajednice županija, Goran Pauk. „Nakon više od dvadeset godina potrebno je napraviti inventuru koja će pokazati s koliko su sredstava županije raspolagale i što su sve s tim uspjele ostvariti. Županije su unatoč trima provedenim poreznim reformama s kojima su izgubile izvorne prihode dokazale da su učinkovite u izvršavanju svojih zadaća, transparentne u svom poslovanju i otvorene za suradnju do kvalitetne reforme.“ – rekao je krapinsko-zagorski župan, Željko Kolar. Provedeno istraživanje samo je dio planiranih projekata koje će ove godine provesti Zajednica županija, a sve kako bi Vladi pomogla u provođenju očito potrebnih reformi.

Hrvatska zajednica županija predstavit će rezultate provedenog istraživanja “Stav građana prema županijama”, koje je provela u suradnji s istraživačkom agencijom Hendal. Predstavljanje istraživanja održat će se u utorak 9. veljače 2016. u prostorijama Hrvatske zajednice županija, na adresi Savska cesta 41/XVI s početkom u 11h. Što građani Republike Hrvatske doista misle o županijama i njihovoj ulozi u svakodnevnom životu? Kakav je njihov stav prema trenutnom teritorijalnom ustroju te koje bi promjene rado vidjeli? Smatraju li da nam treba fiskalna decentralizacija? Na konferenciji će govoriti predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, tajnica Hrvatske zajednice županija Melita Pavlek te predstavnik istraživačke agencije Hendal.

Copyright by Kazup.hr (2009) - Sva prava pridržana - Email: info@kazup.hr - Tel./Fax: +385 47 666 111 - Dizajn i izrada: Infostudio.hr - Održava: Triton IT