Četiri povijesne postrojbe iz Karlovačke županije sastale su se u Muzeju Domovinskog rata i predstavile županici Martini Furdek - Hajdin i gradonačelniku Damiru Mandiću – tko su, što su, sve što su radili, organizirali, ali i što i kako planiraju u skorijoj budućnosti.

KARLOVAČKA GRAĐANSKA GARDA

Ne zna se pouzdano od kada datira Karlovačka građanska garda. Pretpostavlja se da je osnovana prije više od 250 godina, no kroz povijest se gasila i ponovno osnivala. U današnjem sastavu, kao protokolarna postrojba Grada Karlovca, djeluje od 1996.

U okviru  javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je bio vrijedan rekordnih 120 milijuna eura, za građane s područja Karlovačke županije odobreno je sufinanciranje  321 projekta. Tristotinjak ugovora Fond je korisnicima poslao putem pošte. Njih 25 svoje je ugovore primilo jučer u Karlovačkoj županiji.

Direktor Fonda za energetsku učinkovitost, Luka Balen, pohvalio se rekordnom visinom sredstava koje Fond ulaže u energetsku obnovu - „120 milijuna eura koliko je Vlada Republike Hrvatske osigurala ovim natječajem za obnovu obiteljskih kuća je najveća alokacija ikad. No to je samo niz koji zajedno s natječajima za obnovu javnih zgrada, višestambenih zgrada čine paket energetske obnove koja doprinosi jeftinijim energentima i nižim troškovima života.“

Na Odjelu za djecu i mladež Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ održana je edukativno-iskustvena radionica „Kako biti prijatelj“, koja je kroz igru i interakciju djeci približila brajevo pismo, znakovni jezik i odnos prema slijepima i gluhima.

Županijska uprava za ceste Karlovačke županije ostvarila je  snažan investicijski zamah u obnovi i razvoju cestovne infrastrukture. U posljednje četiri godine uloženo je oko 50 milijuna eura u projekte koji nisu samo tehnički zahvati – to su ulaganja u sigurnost, mobilnost i ravnomjeran razvoj svih krajeva županije.

Modernizacija i rekonstrukcija prometnica provodila se u svim općinama i gradovima. Ceste su obnovljene i u najudaljenijim ruralnim područjima, čime je znatno poboljšana dostupnost osnovnih javnih usluga poput škola i domova zdravlja. Posebno se vodilo računa o potrebama lokalnog stanovništva, sigurnosti školskih ruta te povezivanju poljoprivrednih i gospodarskih zona.